autori

Frode Grytten

Norveški majstor kratke proze čije su zbirke kratkih priča postigle kultni status u svjetskoj književnosti.

Alessandro Baricco

Najpopularniji talijanski pisac koji je više puta dokazao da i visokokvalitetna umjetnička proza može postati bestseler.

Johanna Holmström

Jedan je od najcjenjenijih glasova finsko-švedske književnosti mlađe generacije. Prvu zbirku priča „Zaključan“ objavljuje sa samo 22 godine i odmah privlači pažnju publike.

Rӑzvan Rӑdulescu

Jedan je od najuspješnijih rumunjskih scenarista, predstavnik tzv. postrevolucionarne rumunjske kinematografije.

Jáchym Topol

Nagrađivani češki prozaik, pjesnik, glazbenik i novinar te iskusni borac za ljudska prava i pripadnik češkog undergrounda.

José Saramago

Portugalski je pisac, pjesnik i dramatičar, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1998. godine.

Tadeusz Borowski

Klasik poljske književnosti čija je izrazito potresna proza inspirirana njegovim iskustvom zatočeništva u koncentracijskim logorima Auschwitz i Dachau.

Willem Frederik Hermans

Klasik nizozemske poslijeratne književnosti i veliki kritičar boljki i licemjerja društva, poznat po pesimističnom stilu „kreativnog nihilizma“.

Myrto Azina Chronidi

Iskusna spisateljica i doktorica medicine koja je prvu knjigu objavila s nepunih 16 godina. Kritika hvali njen moderan i nekonvencionalan stil pisanja. Dobitnica je Nagrade Europske unije za književnost 2010.

Tõnu Õnnepalu

Tõnu Õnnepalu (1962., Talin) jedan je od najcjenjenijih i najpoznatijih suvremenih estonskih autora, koji je velik dio svoga opusa objavio pod dva pseudonima, Emil Tode i Anton Nigov. 2006. izabran je za najboljeg estonskog autora od osamostaljenja Republike Estonije.

Monika Kompaníková

Jedna je od najvažnijih suvremenih slovačkih književnica. Završila je studij slikarstva na Likovnoj akademiju u Bratislavi, a od 2001. aktivno se bavi pisanjem objavljujući priče u slovačkim književnim zbornicima i časopisima.

Sjón

Islandska književna zvijezda s objavljenih sedam romana i devet zbirki poezije. Djela su mu prevedena na trideset i pet jezika. Autor je teksta mnogih pjesama islandske pjevačice Björk, a za stihove pjesme iz filma „Ples u tami“ Larsa von Triera nominiran je za Oscara.

Christos Ikonomou

Jedan od najcjenjenijih suvremenih grčkih pisaca mlađe generacije. Njegova druga zbirka, „Nešto će se dogoditi, vidjet ćeš“, osvojila je 2011. prestižnu Grčku državnu nagradu za najbolju knjigu godine i jedna je od najpopularnijih grčkih knjiga posljednjih godina u svijetu.

Riikka Pulkkinen

Iznimno uspješna mlada finska autorica koja iza sebe ima već dva bestselera. Kritičari diljem svijeta osobito su pohvalili njezin psihološki precizan i poetičan stil, duboku karakterizaciju likova te odmak od melodramatičnosti.

Dimitri Verhulst

Zasigurno jedan od najvažnijih suvremenih autora koji pišu na flamanskom jeziku, a čija su djela prevedena na više od dvadeset jezika. Njegov stil pisanja karakteriziraju naglašen sarkazam, humor, ali i suosjećajnost.

Josefine Klougart

Jedna od najvažnijih autorica suvremene danske književnosti i jedinstveni talent koji kritika često uspoređuje s Virginijom Woolf. Osvojila je mnoge prestižne nagrade i djela su joj prevedena na deset jezika.

Magda Szabó

Najznačajnija je mađarska književnica 20. stoljeća koja je za života objavila više od pedeset književnih djela prevedenih na 40 svjetskih jezika.

Mercè Rodoreda

Najznačajnija je katalonska književnica 20. stoljeća i autorica najvažnijeg katalonskog romana, „Trg dijamanta“, koji je napisala u Ženevi gdje je izbjegla nakon što su Francove trupe ušle u Barcelonu.

Lidija Dimkovska

, , , ,

Makedonska autorica koja trenutačno živi u Skoplju, dobitnica je brojnih međunarodnih književnih nagrada za poeziju i prozu – među ostalim dobila je i prestižnu Nagradu Europske unije za književnost 2013. godine.

Srđan Valjarević

Jedan od najčitanijih srpskih pisaca, dobitnik mnogih nagrada (među njima su Nagrada Bank Austria Literaris, Nagrada Narodne biblioteke Srbije, Nagrada Gorki list, Prix des Lectures du Var), a knjige su mu prevedene na engleski, njemački, francuski, švedski, španjolski, talijanski, albanski, ukrajinski, bugarski, slovenski i makedonski jezik.

Jānis Joņevs

Mladi latvijski pisac svojim je književnim prvijencem „Jelgava '94“, objavljenim 2013. godine, već stekao kultni status kod tamošnjeg čitateljstva. Nagrađen je s nekoliko važnih latvijskih književnih nagrada, a 2014. dodijeljena mu je i Nagrada Europske unije za književnost, te je preveden na nekoliko europskih jezika.

Clare Azzopardi

Azzopardi je nagrađivana spisateljica koja piše za djecu i odrasle, a istaknula se radom na projektima malteške nevladine organizacije Inizjamed čiji je cilj promovirati književnost. Djela su joj prevedena na više stranih jezika, a 2016. na Londonskom sajmu knjiga proglašena je jednim od deset Novih glasova Europe u sklopu projekta Literary Europe Live.

Beqë Cufaj

Kosovsko-njemački pisac bavi se književnim radom i piše za novine. Njegov drugi roman „projekt@party“ objavljen je 2011. na albanskom jeziku, a potom 2012. i na njemačkome, nakon čega je knjiga postigla velik uspjeh kod njemačke, austrijske i švicarske književne kritike.

Miodrag Vuković

Ovaj pisac i novinar svojim je originalnim i stilski virtuoznim kratkim pričama od kraja sedamdesetih do svoje smrti 2013. godine utirao sasvim nove prozne smjerove, izravno utječući i na danas mnogo prepoznatljivija književna imena, poput bliskog mu prijatelja Svetislava Basare.

Brian O’Nolan

O’Nolan se danas, uz Jamesa Joycea i Samuela Becketta, smatra najistaknutijim irskim književnikom 20. stoljeća i jednom od ključnih figura postmoderne književnosti. Zbog zaposlenja u državnoj službi kao pisac služio se s nekoliko različitih pseudonima, najpoznatiji su Flann O’Brien i Myles na gCopaleen.

Jurgis Kunčinas

Kunčinas je jedan od najistaknutijih i u svijetu najpoznatijih litavskih književnika od uspostavljanja litavske samostalnosti. Zbog likova vagabunda koji su česti u njegovim djelima, kritičari ga uspoređuju s Charlesom Bukowskim i bitnicima. Djela su mu prevedena na engleski, ruski, latvijski, švedski, estonski, poljski, bjeloruski i njemački, što ga svrstava u sam vrh najprevođenijih litavskih pisaca.

Ismail Kadare

Kadare je napisao 45 knjiga, dok je desetak napisano o njemu. Njegova najpoznatija djela uključuju romane „General mrtve vojske“ (1963.), „Kronika u kamenu“ (1971.), „Palača snova“ (1981.) i „Koncert na kraju zime“ (1988.). Član je Akademije moralnih i političkih znanosti u Parizu od 1996. godine, a dodijeljeno mu je i odličje francuske Legije časti, te nagrada Prix mondial Cino Del Duca. Prvi je dobitnik nagrade Man Booker International 2005. godine. Djela su mu prevedena na više od trideset jezika i objavljena u četrdesetak zemalja.

Hakan Günday

Günday je rođen na grčkom otoku Rodosu u obitelji turskih diplomata. Obrazovao se u Bruxellesu i Ankari. Svoj prvi roman Günday je objavio s 24 godine i već je njime stekao status vodećeg „underground“ pisca u Turskoj. Roman „Još“ („Daha“, 2013.) njegov je osmi roman i prema mišljenju većine kritičara njegovo najdojmljivije i najzrelije književno ostvarenje.